|
|
#21
25-10-2006, 16:18
|
||||
|
||||
Maestro, ma nisam ja tražio neko "rješenje" na tamburalandu (inače site se sam reklamira "promoting flat singing and broken English" - "promovira "ravno" pjevanje (bez vibrata) i loš engleski (vjerojatno aludira na doseljenike iz HR koji ne pričaju dobro engleski)... Tražio sam savjete, pošto sam stavio link na naš site pa su me ljudi na fin način popljuvali da ne znam pjevat pa sam ja rek'o - ajd mi onda pomognite da naučim... Inače što se tiče solista tamburaških kapela, mene fascinira kako cigani "ne umeju da pevaju" ili možda još i imaju neku tehniku, ali dikcija, "boja" glasa...
 Al' dobro to daje taj neki posebni šarm... One snimke od "Propasti sveta", nisam mogo vjerovat, Todoru praktički puko glas i oni su to pustili da ide na CD... Uf, možda sam perfekcionist, ali meni to nije to...Što se tiče chordmapsa, nisam još stigao to temeljito proučiti, ali po naslovima vidim da ima sve što ti spominješ (Part One - Scales, Note Numbers, Roman Numerals Part Two - I, IV, and V chords, Keys, Chords in D Part Three - ii, iii, and vi chords, The Simple Map Part Four - Chord Variations, Complex Chords Part Five - Secondary Chords and The Big Map), a sad ako je to napisano na tipični američki "for dummies" način koji ne odgovara našem austro-ugarskom mentalitetu i ljudima koji imaju formalno muzičko obrazovanje, to je druga stvar... Znam da se ne može naučiti s neta nešto što ljudi uče kroz osnovnu i srednju muzičku, ali može se dobiti dobra "general idea", smatram ja - tralala... Btw, mogli bi maestro, gazy i ostali napravit neku svoju ljetnu školu za tamburaše-gažere koji žele naučiti teoriju glazbe.  Da si zaradite nekaj sa strane...  Što se tiče B vs. H dileme, nisi mi odgovorio na pitanje - zašto? Al' dobro proguglat ću pa možda nešto nađem... A kad smo kod štimanja, pitanje za sve... Kak se štimate? Mi (bend i orkestar) - A=442 Hz Zašto? Jer je tako Andrija Franić rek'o, a zašt' je to rek'o? Ne znam, nisam bio s dečkima kad su bili kod Andrije... Ima neka spike da tambura bolje zvuči kad se tako naštima ovo, ono... Ako netko zna točno objašnjenje nek podijeli s ostalima...
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...” 
|
|
#24
25-10-2006, 16:24
|
||||
|
||||
|
Hm... Dečki, ja se u potpunosti slažem s vama, ali mislim da se nismo razumjeli ili vi niste dobro pogledali onu stranicu čiji sam link stavio... Nije to neka ofrlje, bezveze, in medias res stranica... Nego mislim da je lijepo sve od početka objašnjeno i da ima smisla malo to sve proučiti.
Al' evo sad malo gledam tu stranicu jednim okom i možda i nije tako bajna kako sam mislio...
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
|
#25
25-10-2006, 16:36
|
||||
|
||||
|
hrvoje, bio sam na stranici čiji si link postao.
http://members.aol.com/chordmaps/ gazy, mislio sam na to kako se štimaju koncertni klaviri, kao onay steinway koji stoji u lisinskom... na 440Hz. onaj u albert hallu ili u njujorškoj operi je 445Hz. edit: i šta njih briga za naš flat singing. nek oni pjevaju svoj country kako hoće... i kako ti nisam odgovorio na pitanje h ili b? treba pitati bacha zašto. razlozi su očigledno tradicijski i povijesni... nijemci su napisali više klasične glazbe na kojoj se temelji glazbena škola više nego svi drugi zajedno, računajući i talijane.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit Last edited by _maestro_; 25-10-2006 at 16:44.
|
|
#26
25-10-2006, 16:39
|
||||
|
||||
|
Ups... Trebalo bi biti http://chordmaps.com/ tu ima više stvari, ali princip je isti, sve su ostalo nijanse...
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
|
#27
25-10-2006, 16:42
|
||||
|
||||
|
Očito teže višljoj modulaciji,evo na akademiji pola je na 439,pola na 442.Za sviranje baroka pogodniji su ovi niži jer je to trenutno in.Nekad se barok svirao romantično pa su kasnije skužili da je to sasvim drugi svijet,dakle ta intonacija se stalno mijenja.Zg filharmonija je na 442 isl.
|
|
#28
02-11-2006, 14:39
|
||||
|
||||
|
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
|
#30
02-11-2006, 17:34
|
||||
|
||||
|
Evo baš gledam da sam i za onu chordmaps.com stranicu tvrdio da je super, a sad se usuđujem to tvrditi za ovu... Al' fakat mislim da je dobra... Gazy, daj pogledaj pa reci kaj ti misliš? Mislim ne velim da je na razini Akademije, al' ono, da se dosta naučit...
@maestro - Nije tu niš samo opisano šta je šta i nije to samo neki uvod nego stvarno temeljito i kvalitetno objašnjena teorija glazbe. Ne znam koliko si ti pregledao tu stranicu jer na sve one navedene glazbene pojmove na stranici koju sam naveo se može kliknuti i onda slijedi objašnjenje, navedeni izvori, daljnje stranice na kojima se može više saznati. Po mojem (i ne samom mojem mišljenju) jedna od najboljih besplatnih stranica s informacijama o teoriji i povijesti glazbe. Gazy je nešto spominjao o tome kako se mijenjala visina a' (A4) u Hz pa evo koga zanima može na ovoj stranici pročitati nešto o tome... http://www.dolmetsch.com/musictheory27.htm Bilo je svega - od 376.3 Hz (prije 1700, orgulje, Lille - Francuska) do 570.7 (sjevernonjemački orguljaški štim, 1619)... A što se tiče standarda 440 Hz, on je rezultat kongresa u Stuttgartu 1838.
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
|
#31
03-11-2006, 13:42
|
||||
|
||||
|
Koliko sam vidio na brzinu knjiga sadržava sve bitne i manje bitne stvari.Knjige koje smo preporučili se odnose na harmoniju koju se najjednostavnije može opisati kao vertikalnu građu akorada i njihovim odnosima.Zbog toga u knjizi postoje zadaci na kojima najbolje vidiš gdje si.Ova pravila koja ćeš susresti(paralelne kvinte i oktave,preglasi isl.)vrijede za klasičnu harmoniju koja kroz povijest napreduje pa postoje razne iznimke koje je netko smislio(mozartove,scarlatijeve kvinte isl.)Dakle kao što vidiš stvar je malo komplicirana i za par sati se ne može ništa skužit.Dat ću knjigu Petru u utorak pa sretno.
|
|
#32
03-11-2006, 16:39
|
||||
|
||||
|
Ok, fala, gazy... Ma znam ja da to nije jednostavno i ne utvaram si (kako bi reko Ćiro Blažević
) da se to može za par dana naučit. Daj knjigu pa da malo zagrijem stolicu, hehe...
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
|
#34
13-11-2006, 23:36
|
|||
|
|||
|
Pozdrav,
Moje je mišljenje da je teorija glazbe idealna stvar za samostalno učenje. Istina je da svi koji su na akademiji imaju tu prednost da im profesor naglasi najvažnije stvari i da ga mogu konzultirati ako ne mogu shvatiti neki muzički princip, ali mislim da je glavna prednost akademije zapravo praksa (no to je već druga tema). Ne želim reći da je teorija "pljuga", nego to da se može individualno naučiti - na kraju krajeva to je još jedan skup pravila, ma koliko kompleksan bio. Naravno da o željenom nivou znanja ovisi i vrijeme provedeno na proučavanje. Nije baš isto znanje potrebno za pisanje neke Mineine pjesme kao što je potrebno za pisanje "Klasičnog koncerta za violinu i ostalu ekipu". U tom smislu su web-siteovi sa uvodom u teoriju itekako korisni. Posebno za ljude sa relativno malim predznanjem - treba biti jednostavno, kratko i jasno. Kad se priviknu na nove pojmove i počnu ih učestalo koristiti, lakše im je preći na Lhotku i ostale autore. Ne slažem se da se na takvim siteovima ne može ništa naučiti. Mislim da je ljudima hrpa stvari jasnija kad nauče i te "osnovne osnove" harmonije. Svatko tko se svako malo zapita "a zašto je baš TAJ ton tu" ima itekako dobar razlog za (samostalno ili ne) proučavanje harmonije. I bez obzira na to koliko puno/malo od toga savladao imat će neke koristi. Just my two cents...
|
|
#35
14-11-2006, 08:49
|
||||
|
||||
|
Tox, potpuno se slažem... Kad smo već kod engleskih fraza tipa "two cents", meni se sviđa ona "where there is a will there is a way" - nešto kao "sve se može kad se hoće"... Bitna je volja, upornost i naravno da čovjek ima nekog smisla, predispozicije da shvati i nauči ono čega se primi.
Drago mi je da sam našao u Toxu jednog "sličnomišljenika" (da ne kažem istomišljenika jer ne postoje dvije osobe na svijetu koje "isto" misle). Moram priznati da sam pri pokretanju ove teme mislio da će biti više zainteresiranih za ovu temu i samoeduciranje po pitanju glazbene teorije. Očito je praksa i u glazbi (kao i u većini stvari) puno bitnija od teorije... Nažalost, moram priznati da i sam malo posustajem u svojim aspiracijama zbog manjka slobodnog vremena. Kad dođem umoran kući s posla radije nešto "konkretno" odsviram na nekom instrumentu nego da vježbam ljestvice i slično... Al' kao što Tox reče, ovi websiteovi mogu biti korisni i može se dosta naučiti... Kad sam bio samo besposleni studoš bavio sam se svime i svačime umjesto da sam korisno utrošio iskoristio slobodno vrijeme na teoriju glazbe... Ne ponavljajte moju grešku, ako imate vremena i mislite se ozbiljnije baviti glazbom imate "uho" i imate "glavu" - pozabavite se malo studioznije glazbom, nađite profesora, upišite muzičku, tečaj, bilo kaj... Nekad me živcira što je glazba slična matematici, a matematika mi nikad nije išla
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
|
#36
14-11-2006, 10:39
|
||||
|
||||
|
je, mnogi talentirani nemaju glazbenu školu. i među književnicima ima onih bez formalnog obrazovanja.
za ostale vrijedi: uzalud vam trud svirači.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit Last edited by _maestro_; 14-11-2006 at 10:44.
|
|
#37
14-11-2006, 11:14
|
||||
|
||||
|
Sluh
E da, još nešto o talentu, predispozicijama i nešto što neki vele ili imaš ili nemaš, a to je dobar sluh...
Smatrate li jel' to ono - il' ga imaš il' ga nemaš ili smatrate da se sluh, u smislu muzički sluh, može izvježbati, trenirati i poboljšati. Ja mislim da se definitivno može izvježbati. Sam po sebi to vidim prije 7 godina kad sam počeo skidati neke stvari od Dukata imao sam u pjesmi nekoliko harmi, a sad ih "čujem" više, vjerujem da je tako slučaj i s drugima... Iako tu nije toliko stvar sluha, koliko iskustva i naučenih progresija.... Imam zgodnih programčića za "ear training", više su onako k'o za djecu, ali su zanimljivi, prepoznavanje intervala, harmonije, melodije, diktati, tonovi... Molio bih apsolutne sluhiste ovog foruma (ako vas ima) da nam podijele svoje viđenje svega toga. Koliko vam apsolutni sluh pomaže u svirci, pjevanju? Neki će možda reći da apsolutni sluh nije toliko važan, al' ja mislim da može dobro doć, hehe EDIT: E da, najtužnije mi je kad vidim nekoga 'ko voli muziku i najčešće zna i sve tekstove pjesama, ali kad mu veliš "ajde pjevaj" - tužno kaže "nemam sluha"...  To mi je stvarno tužno, mislim da ljudi koji imaju sluha nisu ni svjesni dara koji imaju da mogu uživati i slušajući i stvarajući glazbu... Baš sam se sjetio sad jedne frendice iz srednje koja je imala taj "problem"...
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...” Last edited by Hrvoje; 14-11-2006 at 11:25.
|
|
#38
08-12-2006, 00:40
|
||||
|
||||
|
Quote:
testiranje relativnog sluha je prvo što se obavlja kad se netko upisuje u glazbenu školu. bez toga je svaki daljnji trud oko glazbe poprilično uzaludan, makar ja znam nekoliko tamburaša s, ajmo tako reći, diskutabilnim sluhom. da ne bi netko pomislio da toga nema među nama tamburalcima. ima, ima...
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit
|
|
#39
08-12-2006, 06:36
|
||||
|
||||
|
meni je prof. reko da je ljudima s apsolutnim sluhom problem pjevat u zboru. jer zbor uvijek (recimo pri kraju pjesme il nekad u pjesmi) ode pol tona niže i slično, a to ovaj odma čuje i onda mu je malo teško.
btw. oliver dragojević ima apsolutni sluh.
|
|
#40
08-12-2006, 15:41
|
||||
|
||||
|
marek, čovjek s apsolutnim sluhom može otpjevati bez intonacije ton koji želi.
znači, može bez intonacije otpjevati i melodiju koju god želi u kojem hoće tonalitetu. to dođe kao da svira svojim grlom. e sad zamisli sebe da sviraš na svom instrumentu npr. diridiku u g duru, a ostali instrumenti u orkestru se za vrijeme svirke spuste za 1/2 tona i njihova diridika je odjednom u fis duru. ako se snađeš i imaš dovoljno vještine, to nije problem, jednostavno i ti pređeš u fis dur. mi ostali, s relativnim sluhom možemo isto što mogu i apsolutisti, s tom razlikom da nama treba nekakva intonacija kako bismo mogli nešto pjevati u određenom tonalitetu. dakle, čovjek s apsolutnim sluhom može odrediti visinu svakog tona kojeg čuje. mi ne možemo to, ali kad imamo taj prvi ton intoniran, dalje se može pomoću poznavanja intervala relativnim sluhom odrediti svaki drugi ton. zato se i zove relativni sluh, jer se definira relacijom prema nekom zadanom tonu, tj. intonaciji. sve dalje je stvar poznavanja glazbe, teorije, iskustva i rafiniranosti tog našeg sluha. ako netko s apsolutnim sluhom ne zna ništa o glazbi, đabe mu taj apsolutni sluh. i otkud ti to za olivera. ja sam čuo isto za arsena. pitanje je koliko su to seoske priče. jedini s apsolutnim sluhom za kojega 100% znam je zdravko šljivac, dirigent zvjezdica. s njim sam svirao u bendu, tako da nema zabune. taj zna koji je ton kad kvrcneš žlicom u čašu s cocacolom. ili pivom.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit
|
 |
|
|
Linearni Mod
