#61
|
||||
|
||||
Kudlik Adam, biografija
Nije nam poznato, kakve sve zasluge imao Adam izvan svoje struke? Da li je uceštvovao u dobrotvornim organizacijama, ili bilo šta uradio na unapređenju zanatstva, ali je činjenica, da za neke (nama nepoznate) zasluge, 1906. god. dobio srebrnu spomen plaketu od Zanatske Komore u Subotici.
Kamar-1a.jpg Srebrna spomen-plaketa Zanatske Komore u Subotici, od 1906 god. Posle svega toga možemo zaključiti da je Adam Kudlik već na početku 20. stoleća, važio za uglednog građanina Subotice. csal-1906-b.jpg Familija Adama Kudlika 8. 6. 1906. god. (Karlo, Rozalija, Adam i Marija) Last edited by Ernest Arnold; 08-12-2007 at 18:17. |
#62
|
||||
|
||||
Kudlik Adam, biografija
Već oko 1910 godine, Adamu činilo se, da će uskoro biti prinuđen da proširi prostorije. Ali na koji način? Posle izvesnog vremena, kupio – u blizinu radnje – jednu staru kuću, (u ono vreme Tompa u. 8.) sa velikom okućnicom. Kuću je dao urediti, i uskoro dao familiju preseliti u novu kuću. Tako je dobio više prostora za radionicu.
Kasnije – kako je postepeno proširio svoje delatnosti – sve više stvari radio kod kuće. Obično pre podne Adam bio u radnji, a Marija kod kuće, a posle podne obratno. 12. 5. 1914. Adam sa familijom proslavio 25. godišnjicu braka. Verovatno, sećajući svojih oskudnih dana, ovaj put su napravili pravu gozbu, sa ciganskom muzikom. Pozvali su kompletnu rodbinu. Veselje trajao do zore! 1914-ezüst-3a.jpg Međutim posle nekoliko meseci su nastali teški dani. Izbio je prvi svetski rat. Promet u radnji u tolikoj meri opao, da je Adam trenutno otkazao zakupljenu radnju i preselio celu radionicu kod svoje kuće. Ali ni to nije mnogo pomoglo. Život je jednostavno stao. Za kratko vreme, nije imao ni toliko prihoda, da podmiri najosnovnije namirnice za kuhinju. Adam je bio prinuđen da iznajmi jutara zemlje van grada, i tamo posadio kukuruz, krompir i ostalo povrće. Kod svoje kuće je uzgajao svinje i kokoške. Tako su nekako preživeli teške godine rata. Nakon raspada Austro-Ugarske (1918 god.) iznad Subotice je povučena nova granica. Vojvodina je priključena Kraljevini Jugoslavije. Tada u tom kraju mnogi su bili u strahu. I Adamova žena, Marija preporučila, da se presele za Mađarsku. Međutim Adam bio staložen i odlučan čovek i rekao: “Nikome ništa zlo nisam učinio, ne idem nigde”! Ta odluka, kasnije se pokazala kao pun pogodak! |
#63
|
|||
|
|||
....evo da se malo uključim.....možda bi bilo interesantno (meni svakako) koliko su u tadašnje vrijeme instrumenti/tambure koštale, npr za vrijeme austro ugarske ili poslje, odnosno kad bi se malo usporedile sa ondašnjim plaćama (prosječnim) ili ne znam kako.....ako postoji kakav podatak ili recimo usporedba cijena naprimjer namještaja ili jedne krave (možda zvuči glupo al ne pada mi napamet neka druga "vrijednost" za onadšnje standarde) i cijena tambure......tako da vidimo malo gdje smo i danas po tom pitanju....hvala
|
#64
|
||||
|
||||
odgovor
Quote:
Teško pitanje. Mladim ljudima ne mogu dovoljno naglasiti: Izražujte, dok imate koga pitati! Ja - u najboljem slučaju - mogu pitati mog starijeg brata, ali ni on nije 100 godina star! Ali postoji jedna šansa. Povremeno me naziva telefonom, Karlov sin iz Australije. Možda može nam pomoći |
#65
|
||||
|
||||
cijene primova
Quote:
Adamova inventura od 1924 god: 1 prim 150 dinara 1 basprim 200 dinara Da li to nešto znači za tebe? |
#66
|
|||
|
|||
plaće/tambure 1924 godina
Quote:
Quote:
....također je moguće da je i cijena instrumenta iz kataloga a da je sam katalog tiskan par god. prije i tako....zanimljivo u svakom slučaju.... Last edited by IvanZU; 09-12-2007 at 15:54. |
#67
|
||||
|
||||
cijene
Quote:
I još nešto. Koliko su mi pričali, cijene za vrijeme Kraljevine Jugoslavije bile vrlo stabilne. Pišem, ovo zbog toga, jer npr. Bocan u svom originalnom katalogu od 1937 god. nudi primove u 4 izvjedbi (estetski mislim) i to od 150 do 300 dinara. U svakom slučaju ova tema i mene zanima, pa ćemo još provrejiti neke informacije. Last edited by Ernest Arnold; 09-12-2007 at 19:06. |
#68
|
||||
|
||||
cijene instrumenata
Quote:
Ovih dana sam video kineske gitare za 20.-(dvadeset) eura! Dakle tu smo! |
#69
|
||||
|
||||
Quote:
ako su podaci točni, može se doznati što se za 200 dinara moglo kupiti te 1924. godine, (koliko krava ili koliko pari cipela, po ivanovoj metodi koja je u ovakvim slučajevima jedina relevantna, a ne nekakav apsolutni iznos cijene) samo se onaj kojeg to zanima treba malo potruditi i pronjuškati.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit |
#70
|
||||
|
||||
Adam Kudlik, biografija
Treća i poslednja lokacija Adamove radionice
harmadik1c.jpg Do 1918 god. Tompa ulica 8. ; Za vreme Kraljevine Jugoslavije Poštanska 8. ; Sada: Lole Ribara ulica 8. -------------------------------------------------------------------------- Posle primirja Adamova firma počela razvijati neviđenim tempom. Već oko 1920 godine, promet u radionici u tolikoj meri povećan, da ja Adam bio prinuđen da ulazi u nove investicije. Podigli jednu novu zgradu, (nisu više najmili prostoriju u gradu) kupili nove mašine, i uveli električnu struju. Prva “službena dopisnica” Adama Kudlika, iz vremena Kraljevine Jugoslavije, otštampan na srpskom i nemačkom jeziku. lev-lap1a.jpg Dopisnica je datirana, 23. 6. 1924 godine -------------------------------------------------------------------------- Već najraniji Adamov invetar, koju posedujem, od 1922 godine, ukazuje na neverovatan napredak. Samo da navedem krupnije stvari. Mašine: 1 mašina za pletenje žica 1 mašina za brušenje 1 mašina za frezovanje 1 glodalica 1 bansek sa 12 pila 3 elektromotora Gotovi proizvodi: 28 primova 2 violion čela 3 brača 4 basprima Polugotovi proizvodi: 3 kom korpusa za kontrabas 72 kom glave za prim 50 kom glave za prim (grubo obrađene) 237 gornja daska za brač 200 kom strana (oblikovana) za brač 54 kom strana za brač (neoblikovana) 54 kom leđa za brač 60 kom vratova za prim (polugotovi) 80 kom vratova za prim (samo mašinom obrađene) Sirovina (drvo): 2 q mekanog i tvrdog drveta 30 q javorovog drveta 7 q bukovog drveta 240 kg. grabovog drveta Sirovina za pletene žice: 266 kg. čeličnih žica 190 kg žica za pletenje Manje stvari nisam naveo, dovoljno je i toliko. 1922-leltár-5.jpg Originalni faksimil inventara od 1922 god. ------------------------------------------------------------ Godine 1926. Adam je odlučio da će se “povući” iz poslovnog sveta. Napravio kompletan inventar i sve to predao svome sinu Karlu. S obzirom da Adam nije imao nikakvu penziju, Karlo je u ratama otplatio gotove i polugotove proizvode, a za prostorije platio kiriju. (Opširnije o tome Karlovoj biografiji). Last edited by Ernest Arnold; 13-12-2007 at 21:51. |
#71
|
||||
|
||||
Adam Kudlik, biografija
Što se tiče stručnog dela ovog studija, Adama bi mogli “otpisati”, s obzirom da je Karlo bio taj koji nastavio biznis, ali smatram, da Adam imao tolike zasluge, da je saslužio da – barem u kratkim crtama - opišem preostali deo njegovog života.
Pošto je Adam predao radionicu Karlu, jedno vreme još pomalo radio, tek onako iz “hobija”- kako bi danas rekli. Ali je ubrzo odlučio za nešto drugo. Još iste godine kupio komadić zemlje, na periferiji grada, ogradio je i počeo obrađivati. Kada je Adam počeo saditi voćke po bašti, njegovi prijatelji podrugljivo smejati, i pitali: ”Adame, zar ti misliš, da češ još jesti i voće sa tih stabla?” (Ovoj epizodi bih samo toliko dodao, da poslednje stablo višnje - ostarelog, neplodnog -, ja sam svojeručno iskopao krajem 1955 godine. Adam je umro u aprilu 1956 godine). Kasnije je ulepšao celu baštu, posadio šiblje i cveće. Na kraju dao sagraditi mali letnjikovac. Sve brojnijim unucima napravio igralište, vrtlošku itd. Moji rođaci iz starije generacije, (koji su još živi) još uvek – sa ne malo nostalgije - nazivaju to mesto “malim zemaljskim rajem”! KÁ-SM-1929.jpg 12. 5. 1929. godine Adam i Marija – nešto skromnije nego 1914 god. – upravo u tom letnjikovcu proslavili 40. godišnjicu braka. 1933-kert.jpg U malom “zemaljskom raju” znala okupiti i mnogobrojna rodbina. Ovaj sminak je urađen 1933. godine nyugdij01.jpg “Penzionerski” dani. (Adam na sredini): Last edited by Ernest Arnold; 14-12-2007 at 10:58. |
#72
|
||||
|
||||
Adam Kudlik, biografija
Već posle nove godine 1939 godine, Adam i Marija, i brojna familija (tada već zajedno sa Arnoldovima), naveliko pripremali veliko slavlje, 50. godišnjicu braka. Dakle na dan 12. 5. 1939.
Međutim Marija početkom marta naglo obolela. U početku – čak i doktori – mislili na neku banalnu prehladu, ali Marija za nekoliko dama preminula. Od velike svečanosti nastala velika tuga. Stiffl-AE-3.jpg Poslednja Marijina fotografija, početkom marta 1939 -, neposredno pred njene smrti. Taj mali dečak, u njenom krilu – jedva godinu dana star – je upravo autor ovog teksta. -------------------------------------------------------- Adam je – ako i uvek – mirno i staloženo podnosio udarce sudbine. Nikad više nije pomislio na drugi brak. Jedno vreme još izišao sam u svoj letnjikovac, a posle nastala druga tragedija, drugi svetski rat. U tim teškim danima je Adam boravio kod Karla, s obzirom da smo mi tada živeli na drugom kraju grada. Posle rata već bio blizu 90 godina. Najviše mu je smetao oslabljen vid i sluh. Nije mogao čitati svakodnevne novine (ranije to mnogo voleo), a kad smo nešto govorili njemu, morali smo vikati, da bi čuo. Dok je imao dovoljno snage, ja – kao mali dečak – znao udvesti u šetnju. U početku, čak do njegovog letnjikovca, a kasnije samo po gradu. Najviše muke mu zadala samoća. Često znao uzdisati: “Zašto me Bog kažnjava, toliko dugim životom?” utolsó01.jpg Poslednja Adamova fotografija (1950 god.) sa praunukom -------------------------------------------------- U proleće 1956 godine upravo sam bio na predvojničkoj obuci na periferiji Subotice, kada mi je došao stariji brat, i rekao, naš ded Adam, je umro. Sutradan smo sahranili. gyász-01.jpg Posmrtni list Adama Kudlika kripta01.jpg Nadgrobni spomenik Adama Kudlika u Subotici ------------------------------------------------------- Kako Adamovu biografiju ne bi završio u ovakvoj tužnoj atmosferi, dozvolite mi, sa postavim još jednom, moju omiljenu fotografiju. Neka nam Adamov lik, ostane ovako u našem sećanju. 1858-1956-a.jpg Last edited by Ernest Arnold; 16-12-2007 at 19:35. |
#73
|
||||
|
||||
fala erno na ovome.
veselim se nastavku... biografiji karola kudlika, a siguran sam da i drugi to očekuju. s pitanjima ćemo kasnije, kad sve biografije budu objavljene.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit |
#74
|
|||
|
|||
Evo i par Kudlikovih tambura među ostalima. Zanimljiva tema. Pozdrav. Nadam se da link na sliku radi, ovo mi je prvi put. Last edited by _maestro_; 15-12-2007 at 21:21. Razlog: smanjio sliku |
#75
|
||||
|
||||
Kudlikovi instrumenti
Zahvaljujem se svima, na poslate slike. Ako neko posjeduje Karlove instrumente, bio bih zahvalam, ako mi pošalje, koju sliku.
|
#76
|
|||
|
|||
Ja bi htjel znati jel zna tko neke specifičnosti u kudlikovim instrumentime, tj. Kak bi točno znal da je tambura od majstora Kudlik ili je neko kopiral i preradil tamburu.
Jel ima neki posebni sistem da su Kudlikovi radili, možda specifične letvice, prugice... Bilo kakva znakovitosti da je tambura originalna izrada majstora?
__________________
"Dobar muzičar nije onaj koji zna kad odsvirati koju notu... nego onaj koji zna kad notu ne treba odsvirati" |
#77
|
||||
|
||||
Quote:
__________________
Kad tambure zašute kad se svjetla ugase Otišlo mi društvo i prijatelj znan zadnje piće pijem sam! |
#78
|
||||
|
||||
to bi bilo to...
evo ga i žig, pečat, mur, štambilj!
Kudlikbela.jpg
__________________
Četir' konja debela u pesmu si uprezala ! Četir' strane sveta u pupak si nam uvezala ! Ej, Vojvodino od plača, od đubreta i od kolača, a vere četir', a peta ciganska, a šesta iz tambure riče ! ...galerija slika tambura...klik https://www.facebook.com/ZbirkaTambura |
#79
|
||||
|
||||
Karlo Kudlik, biografija
KK-portet-2.jpg
Karlo Kudlik (Kudlik Károly) rođen 1893 godine u Subotici. Posle završetka osnovne škole otišao u šegrte kod svoga oca, Adama i to od 22. 7. 1908, do 22. 7. 1910 god. -------------------------------------------------------- tanonc-2.jpg Gore: Ugovor o Karlovom šegrtvovanju kod svoga oca, Adama 1908-1910. -------------------------------------------------------- Ono što Karlov otac (Adam) nikada nije trpio, to je razmaženost i lenjština. To je važio i za svoga sina, Karla. Posle polaganja pomoćničkog ispita, Adam je preporučio Karlu, da provede nekoliko godina izvan Subotice. Kao prvo, radi sticanja iskustva, drugo, da bi naučio šta znači zaraditi svoju svakodnevnicu. 1910-segéd-2.jpg Karlo Kudlik, neposredno pred svog odlaska za Budimpeštu, sredinom 1910. Karlo već sredinom 1910 god. utputovao za Budimpeštu. Svakako mogao računati i na pomoć tamošnje rodbine – Adamove žene. Sve do izbijanja prvog svetskog rata, naizmenično radio u različitim firmama za izradu muzičkih instrumenata, i fabrikama nameštaja. Nešto vremena proveo i u gradu Miškolc Posle završetka prvog svetskog rata, Karlo vratio se kod Adama, i trajno ostao u Subotici. ------------------------------------------------ Godine 1919 i Karlo odlučio na veliki korak u svom životu. Oženio jednu Subotičanku Margitu Lenđel, sestru poznatog subotičkog fotografa. KK-esküvő-2a.jpg Subotica, 17. 8. 1919. Venčanje Karla Kudlika i Margite Lenđel. (Mladi bračni par na sredini). Istovremeno je održana i veridba – Karlove sestre - Rozalije Kudlik i Ernesta Arnolda, starijeg. (sasvim desno) KK-LM-2a.jpg Subotica, 17. 8. 1919 god. Venčanje Karla Kudlika i Margita Lenđel ---------------------------------------------------------- Iz braka Karla i Margite rođeni sinovi: Gabor, 18. 11. 1920 god. i Gyula, 24. 1. 1923 god. ----------------------------------------------------------- Sledeći korak u Karlovom životu, primo-predaja radionice, ali o tome ćemo u sledećem nastavku.. Last edited by Ernest Arnold; 25-12-2007 at 19:09. |
#80
|
||||
|
||||
Karlo Kudlik, biografija
Istorijski trenutak
Primo-predaja radionice Ovo je originalni isečak iz Adamovog dnevnika od. 1. 1. 1926 god. Ká-1926-c.jpg U samom tekstu kratko i jasno pisano sledeče: 1. 1. 1926 godine. radionicu za izradu muzičkih instrumenata predao svome sinu Karlu, prema inventaru. Vrednost invetara, 75.367 dinara. Osim ovog, za upotrebu stana, radionice i ostalih prostorija ima platiti 30.000.- dinara. Nažalost od službenih dokumentacija iz tog razdoblja skoro ništa nisam našao. udr-3.jpg KK-1929b.jpg Jedino upis članarine od 1929 god. u Zanatskoj Komori u Subotici. Iako već sam Adam prilično modernizovao radionicu, Karlo još više usavršio. Vremenom je postala mala fabrika. Zbog sve veće potražnje za trzalačkim insrumentima, cimbalome više nisu izrađivali. egyesités6.jpg Voštani žig Karla Kudlika palics02.jpg Porodični izlet Kudlikovih na Palićko jezero 1929 god. Last edited by Ernest Arnold; 27-12-2007 at 09:58. |
Opcije Teme | |
Način Prikaza | |
|
|