|
Registracija | FAQ | Lista Članova | Social Groups | Kalendar | Pretraga | Današnji Postovi | Označi Sve Forume Kao Pročitane |
|
Opcije Teme | Način Prikaza |
#1
|
||||
|
||||
Razvoj moderne tambure
ovako....
...evo i teme, pa ćemo ovde sakupljati interesantne postove iz ove oblasti, kojih ima svud po forumu, rasutih poput bisera... Da se prisetimo stare fotografije starog "terceta"... Privitak 962 na slici su današnje tambure, kakve nas većina svira...dobro izuzev stojećeg čela, a i ono mi rozetu poznatu ima skroz!!! EDIT ..citat iz knjige (eno je na gmailu cele) gde autor (faca) kaže: "Tambure vojvođanskog (sremskog) sistema su u početku imale kruškoliki oblik, koji se počeo (sic!) krajem XIX i početkom XX veka menjati u gitarasti, i koji je nakon prvog svetskog rata preovladao."
__________________
Četir' konja debela u pesmu si uprezala ! Četir' strane sveta u pupak si nam uvezala ! Ej, Vojvodino od plača, od đubreta i od kolača, a vere četir', a peta ciganska, a šesta iz tambure riče ! ...galerija slika tambura...klik https://www.facebook.com/ZbirkaTambura Last edited by tamish; 07-07-2009 at 16:36. Razlog: malo sređivanja... |
#2
|
||||
|
||||
koliko je stara slika terceta?
a i na samoj slici se vidi da iako su tambure gitarskog oblika, još uvijek nisu poprimile današnji izgled. pogledaj glave tambura i mehanizme za žice... poslije 1. svj. rata se već može govoriti o modernijim tamburama. tu negdje su početci. prije, ako je i bilo nečega, sve je to bila eksperimentalna faza. imamo na forumu temu o kudliku, i ko zna pročitati i ono između redova, može zaključiti da je tek karlo prvi kudlik koji je radio tambure kakve su danas. njegov otac adam je bio aktivni majstor, baš u to vrijeme prije 100 godina i još je uvijek eksperimentirao s raznim oblicima, konstrukcijama, menzurama. nisu još postojali standardi i tada je pretpostavljam vladalo veliko šarenilo među tamburaškim instrumentima. gdje danas postoji onakvo čelo kakvo je na slici???? ručno, a koristi se kao u stojeće. taj detalj isto govori sam za sebe. druga je stvar što je lani miki išao u bačku palanku, pa su mu tamo htjeli prodati bas star 250 godina. kojeg je naravno napravio pradjed od torme. a i taj torma... do sada se pojavljivao kao: johann, janos, jovan, john... sa svoje strane pokušavam, realno na osnovu činjenica i svog iskustva sagledati stvari oko razvoja tambura. priče o tamburama starima 100 godina, a upotrebljivima danas svakako su mi u najmanju ruku sumnjive. realnih dokaza o tome je jako malo. a slušam ih već 40 godina. znači da ima modernih tambura starih i 140 godina?? pitajmo gilga. njegov obrt ima tradiciju od kraja 19. stoljeća. od kada oni rade ovakve tambure?
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit Last edited by _maestro_; 16-03-2008 at 15:18. |
#3
|
||||
|
||||
To ne mora nista znaciti!Majstori su kupovali gotove masinice i onda po njima pravili glave tambura!
A mislim da je Gilg,sigurno,kasnije poceo proizvodit tambure gitarskog oblika od vojvodjanskih majstora!
__________________
...naposletku, ti si dobro znala da sam sviraczs... |
#4
|
||||
|
||||
ma jasno. i danas se tako radi. uvijek se glava prilagodjava mašinici. ali i stare mašinice su drugačije od novijih... to se isto vidi. a onda uvijek postoji mogućnost naknadne zamjene glave, blabla...
sve to i nije bitno, samo sam alergičan na pojam "stogodišnje" tambure pa tupim svoje. blah!!!
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit |
#5
|
||||
|
||||
Quote:
U katalogu iz 1926. imamo u ponudi srijemske tambure (vijani bračevi)....E sad, ne vjerujem da su se radile dugo prije toga...sigurno ne prije I. svj. rata..
__________________
http://gilg.blog.hr/ http://www.flickr.com/photos/29388654@N02/ Svakoj tamburi jedno jaje snagu daje.. Gosp. M. S. Gilg - Sisak Javljamo Vam da smo tambure primili 10 IV 1934. u najboljem redu i vrlo smo zadovoljni sa njima pa ćemo i nadalje ostati Vaše mušterije. Sa štovanjem Fran Subert Eysden Ste Bar`ce , Belgie |
#6
|
||||
|
||||
"sremci" iz 1915.god
sremci.gifEDIT: ...klik na sliku...
evo sličice iz 1915.god. u pitanju je dopisnica sa "turneje" malog sastava "Sremci", prenosim deo članka iz "Dnevnika" ima i tekst na poleđini...interesantan... Trzalice ne valjadu... Krajem 19. i početkom 20. veka gotovo svaki tamburaški orkestar fotografije sastava je stavljao na dopisnice, kojima su se rodbini i majstorima javljali s turneja. Tako na dopisnici iz 1915. godine, izvesni Živković, kapelnik orkestra „Sremci”, piše poznatom mitrovačkom majstoru za tambure Nikoli Avramoviću: „Štovani prijatelju Nikola, žice i trzalice sam primio. Samo, trzalice ne valjadu. Zdravo se cepadu. Cenike sam razdelio tamburašima i sad te pitam imaš li upotreblenije čelo, al’ neka nije tvrd za sviranje. Onakav bi mi bio po volji ko što sam kod tebe prije vidio. Piši mi imaš li čelo i pošto cena”. EDIT:LINK http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/25-0...jvodjanska.htm
__________________
Četir' konja debela u pesmu si uprezala ! Četir' strane sveta u pupak si nam uvezala ! Ej, Vojvodino od plača, od đubreta i od kolača, a vere četir', a peta ciganska, a šesta iz tambure riče ! ...galerija slika tambura...klik https://www.facebook.com/ZbirkaTambura Last edited by tamish; 22-03-2008 at 20:48. Razlog: linkovanje |
#7
|
||||
|
||||
eto... to je to. slika iz vremena kad su tambure tek počele poprimati današnji oblik. kontra i bas liče na današnje.
a basprim je kruškast, dok su na primu drvene čivije. i mehanizam za navijanje žica na kontri je starinskog izgleda... šteta što slika nije veća. imaš li još toga tamiš? edit: a da staviš link na taj članak? jebateled, ja nikad zadovoljan sa slikama na forumu. ili su prevelike ili premale. možda bi ovaj niz postova trebalo preseliti na temu o basprimu??? a vidim i maloljetne svirce.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit Last edited by _maestro_; 22-03-2008 at 20:36. |
#8
|
||||
|
||||
maloletni svirci...
...a može i u rubriku "Gaže i nastupi"
Ovaj na slici je neki crno-beli Jesence iz 915te
__________________
Četir' konja debela u pesmu si uprezala ! Četir' strane sveta u pupak si nam uvezala ! Ej, Vojvodino od plača, od đubreta i od kolača, a vere četir', a peta ciganska, a šesta iz tambure riče ! ...galerija slika tambura...klik https://www.facebook.com/ZbirkaTambura |
#9
|
||||
|
||||
...majstorska posla između dva rata...
Nađem tako, knjižicu gitariste Uroša Dojčinovića "Antologija muzike za gitaru u Srbiji", gitaroška knjiga - skroz...me-đutim...dobar uvod je napravio Uroš o majstorima i evo prenosim ovde par interesantnih pasusa iz knjige...
"Do 1913. god izrada muzičkih instrumenata bio je slobodan zanat u Srbiji i nije potpadao pod registraciju, a nakon te godine, osim obaveznog registrovanja, zahtevalo se polaganje pomoćničkog & majstorskog ispita u ovome zanatu, što je doprinelo većem broju sačuvanih podataka i o graditeljima gitara. Među prve majstore koji su uspešno počeli sa izradom gitara značajno mesto zauzima Jovan Torma st. (1885-?), učenik slavnog Karla Raaba (1861-1943) u Somboru. Osim gitara Torma je izrađivao i druge trzalačke & gudačke instrumente, te izvesno vreme delovao u Nemačkoj i Mađarskoj. ... Dobro su bile prihvaćene i gitare Kalmana Ajhlera, majstora koji je radio u Beogradu u tadašnjoj Frankopanovoj ulici broj 35...u istoj radionici radiće izvesno vreme Stevan Seić (1905-?), majstor mađarskog porekla. (tu se pridružuje i Stevan Kudlik, setite se iz Ernestove teme o Kudlik familiji...) Seić će zatim otvoriti svoju radnju u današnjoj ulici Srpskih vladara br.20, u kojoj će, uglavnom izrađivati gitare sve do 1930. godine kada odlazi u Sarajevo. U Beogradu 1932/33. god u Prizrenskoj ulici svoju radionicu otvara majstor Stevan Beli ( Novi Sad, 1906-1988). Potičući iz porodice graditelja, otac Stevan takođe je izrađivao tambure i druge instrumente, Beli je učio i kod majstora Bele Trupela (1880-1945). Izrađivao je različite modele gitara i tambura, a od 1941. god živeo je i radio u Novome Sadu. Nadaleko poznat bio je majstor žičanih instrumenata Maksim Kožuvara (1880- oko 1958)...E od tog Maksima se prodavao skoro basprim preko oglasa...za besne neke novce. Eto, novih detalja...
__________________
Četir' konja debela u pesmu si uprezala ! Četir' strane sveta u pupak si nam uvezala ! Ej, Vojvodino od plača, od đubreta i od kolača, a vere četir', a peta ciganska, a šesta iz tambure riče ! ...galerija slika tambura...klik https://www.facebook.com/ZbirkaTambura Last edited by tamish; 18-04-2008 at 20:12. |
#10
|
||||
|
||||
Tamburaši Bajski - dokument iz 1964!!!
Ljudi moji....
šta nađoh! Scanirana knjiga pisana 1964. o tamburašima iz Baje...sa gomilom slika i crteža tambura, tipova tambura & tamburaša (npr. iz 1896.-nije bilo digitalca)...tambure ko današnje, pomešane sa arhaičnim...Slabo divanim madžarski, pa bih molio Tibor Buna, ili kedves Erno bacsi, da nam ponešto prevededu... samo pogledajte: http://tambura.baja.hu/
__________________
Četir' konja debela u pesmu si uprezala ! Četir' strane sveta u pupak si nam uvezala ! Ej, Vojvodino od plača, od đubreta i od kolača, a vere četir', a peta ciganska, a šesta iz tambure riče ! ...galerija slika tambura...klik https://www.facebook.com/ZbirkaTambura |
#11
|
||||
|
||||
Svaka čast na pronalasku još kad bi nešto razumjeli al najmanji je problem to prevest, al ima slika i godina iz kojih datiraju pa nam to pruža uvid u tambure kroz razna razdoblja za koja nemožemo tvrdit kak se sviralo i kakvog su oblika bile tambure nadam se da će ovo barem malo doprinjeti razotkrivanju tog misterija....a ima i nota pa možemo vidjet i kak se onda sviralo u Baji
__________________
Kad tambure zašute kad se svjetla ugase Otišlo mi društvo i prijatelj znan zadnje piće pijem sam! |
#12
|
||||
|
||||
...tražimo dalje...
Metju,
To me odvelo do madžarskog wikipedia linka... http://hu.wikipedia.org/wiki/Tambura moram priznati, do sad najkompletniji wiki o tamburama EDIT: sramota za nas, ne znam jel neko video CRO & SER wiki o tamburi... utoliko što madžari i vele da je to kod njih u HU instrument (horvátok - sokácok, bunyevácok, magyarok, szerbek, romák) Imponuje mi to što je u odeljku o graditeljima "Tamburakészítők" pri dnu strane, pa skoro pola graditelja "ilustrovano" svojim radovima - tamburama koje su mi odnekud jaaaako poznate!!!! Di sam ih samo vid'o.... Eh, Madžari, Madžari....
__________________
Četir' konja debela u pesmu si uprezala ! Četir' strane sveta u pupak si nam uvezala ! Ej, Vojvodino od plača, od đubreta i od kolača, a vere četir', a peta ciganska, a šesta iz tambure riče ! ...galerija slika tambura...klik https://www.facebook.com/ZbirkaTambura Last edited by tamish; 07-05-2008 at 01:13. Razlog: dopuna |
#13
|
|||
|
|||
zanimljivo
Evo male teorije pa dok se ne dokaže suprotno za sad bi informacija glasila da možda imamo osobu (ili jednog od) koja je opskrbljivala (ili radila za) Raaba sa instrumentima. Naime davne 1891. godine stanoviti stolar Jovan Bošnjak je oglasio zanivljivu objavu u tiskovinama tog doba.
Po mom prijevodu (ako sam kaj fulo nek netko ispravi) bi glasilo: OBJAVA. Dole podpisani javlja poštovanoj publici, da se kod njega može u svako doba dobiti svakojake vrste prim,- sekund,- brač- i gitar- TAMBURE veoma dobrog glasa, fino izrađene po najnovijoj sistemi. Najjeftinije sa dobrim glasom i to: prim,- sekund,- brač- i gitar –tambure mogu se za 25 forinti dobiti. Koji ima volju nek se javi, odmah mu cenovnik šaljem. Ostajem s poštovanjem u Somboru (bačka županija) 1890. JOVAN BOŠNJAK, stolar Očito je ustvari bitna jedna stvar, a to je da je tih godina sistem promjenjen. Ja pretpostavljam da su to neki počeci usvajanja sustava (sremskog) kakvog ga danas znamo. Dobrodošli su svakakvi koje kakvi, i koliko toliko argumentirani prijedlozi, razmišljanja i sl. pa ako ima zainteresiranih, pišite.... O samom Bošnjaku kao majstoru nisam više ništa isčeprkao, pa mislim da nije potrebno otvarat posebnu temu o njemu, možda pejin ima koju informaciju više. |
#14
|
||||
|
||||
Quote:
o samom bosnjaku kao majstoru nece se naci skoro nista osim mozda po koji potpis na nekoj tamburi,on kao majstor nije ni mogao da se promovise iz jednog bitnog razloga a to je cinjenica da je posle majera raab nasledio -mozemo reci otkupio radionicu vec poznatog majstora i tako su raabovi nastavili da rade u registrovanoj firmi koja se bavi muzickim instrumentima.otuda i ovakvo predstavljanje jovan bosnjak -stolar.mozete da zamislite sta bi se dogodilo da je napisao recimo graditelj tambura . sto se tice njegovih tambura pominje se kao graditelj i trgovac samo u somboru i uzoj okolini.pok djordje nastasic i njegova braca koji su amaterski u somboru svirali su imali instrumente od bosnjaka koji su kako je pricao bili jakooooo dobri.cak je i spomenuto da im je tambure pravio stolar,tambure su pre drugog sv rata prodate iz te familije ko zna gde a ostala je samo jedna violina od kupljena kod istog coveka kojoj se posle smrti vitomira nastasica gubi svaki trag.definitivno je da je bosnjak pravio svoje instrumente jer je iz kazivanja pomenutih raab imao jaku cenu tambura pa su oni dok nisu sakupili dovoljno para za kupovinu jeftinijih tambura iznajmljivali od raaba instrumente za deo tala ili za dogovorenu sumu(zavisila je visina sume od broja instrumenata i broja dana iznajmljivanja) pominje se bosnjak i u literaturi vezanoj za tambure ali jako sturo. eto toliko od mene
__________________
pokazi mi staze njene prolaze skrivene. da je nadjem i upitam dal'misli na mene. |
#15
|
||||
|
||||
Quote:
treba uočiti i činjenicu da se taj sistem počeo širiti prvo na području današnje vojvodine, a tek je kasnije postepeno zahvaćao hrvatsku. trend se kretao od istoka prema zapadu. pretpostavljam kako se u slavoniji taj sistem nastupio tek nakon ili neposredno prije 1. svjetskog rata. edit: više me zanima pejinovo mišljenje i saznanja o tamburaškim bandama, kapelama i svircima iz tog vremena, jer po meni su upravo bački tamburaši s prelaza 19. u 20. stoljeće direktni prethodnici nas, današnjih tamburaša...
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit Last edited by _maestro_; 06-07-2009 at 12:37. |
#16
|
||||
|
||||
Quote:
Uočavajući šire mogućnosti sviranja na tamburi krajem XVIII i početkom XIX veka, počinje se razvijati skupno muziciranje (orkestarsko), koje je uticalo na to da je došlo do izrade tambura različitog oblika i veličine (shodno potrebama orkestarskog zvuka). Dodavanjem većeg broja žica i njihovim ustaljenim načinom ugađanja (štimovanja), kao i izmenom oblika pojedinih tambura, ustalila su se uglavnom dva tipa: kvartni i kvintni. U početku se sviralo na dvoglasnim, a kasnije troglasnim i četveroglasnim tamburama. Dvoglasni kvintni sistem nosi naziv po Milutinu Farkašu "Farkašev sistem". Ovaj sistem se u početku sastojao od prve i druge bisernice (druga se zvala još i kontrašica), tri brača, dve bugarije i berde. Kasnije im se pridodaje još čelović i čelo. Ovaj dvoglasni kvintni sistem bio je raširen u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Čehoslovačkoj i zapadnim zemljama. U drugoj polovini XIX veka u Bačkoj i Sremu je postojao dvoglasni kvartni sistem, ali je vrlo brzo prerastao u troglasni. Troglasni kvartni sistem se razvio u Bačkoj krajem XIX veka. Sastojao se od prve i druge tambure, treće i četvrte tambure, prvog i drugog brača i basa. Ovakav sastav tambura, s izmjenjenim nazivom instrumenata i dodatnim čelom, bio je uobičajen i u Sremu. Sve su tambure bile kruškolikog oblika, osim basa, koji je imao oblik sličan kontrabasu, a ređe kao gitara, slično berdetu. Troglasni kvintni sistem prvi je uveo Pera Ž. Ilić 1897. godine. On se sastojao iz prve i druge tambure, prvog i drugog brača, čela, kontre i basa. Sve tambure su bile kruškolikog oblika. Četvoroglasni kvartni sistem se razvio iz troglasnog, početkom XX veka u Bačkoj i Sremu i otud mu naziv "Sremski" sistem. On se sastoji od prvog prima (bisernice) i tercprima (druge bisernice), basprima i basprim terca (brač I i II), E-basprima (E-brača), čela, E-kontre (bugarije) i basa (berde, begeša). U nekim orkestrima postoji još i A-kontra, kao i H-kontra. U novije vreme A-kontra je izostavljena iz upotrebe, dok se umesto H-kontre koristi E-kontra. U Slavoniji je također prihvaćen Sremski sistem, ali su instrumenti naštimani za ton niže, tako da se dobio takozvani ''d-štim'' umjesto ''e-štima'', koji je vodeći u Vojvodini. Postojala je tendencija da se i troglasni kvintni sistem pretvori u četveroglasni kvintni sistem, za koji se, sa malo uspjeha, zalagao Josip Rorbaher iz Osijeka. Na Prvoj konferenciji tamburaških stručnjaka koja je održana 1958. godine u Novom Sadu, stvoreni su uslovi za jedinstvo svih tamburaških sistema. Prihvaćena je jedinstvena partitura pa time i jedinstveni nazivi tambura. U toj jedinstvenoj partituri su zastupljeni: prva i druga bisernica, prvi i drugi brač, E-brač, čelo, bugarija i bas. Odbačeni su transponirajući instrumenti - bisernica III i čelović. a o kapelama,bandama mogu napisati sto znam ako ovo nije to sto vas zanima
__________________
pokazi mi staze njene prolaze skrivene. da je nadjem i upitam dal'misli na mene. Last edited by Vedran; 07-07-2009 at 11:50. |
#17
|
|||
|
|||
...a šta mislite o tezi da smo mi direktni potomci mađarskih tamburaša??...
|
#18
|
||||
|
||||
sve je to onda bila jedna država, austro-ugarska, s bečom i peštom kao glavnim centrima.
vjerujem da su se u pešti na prelazu 19 - 20 st. događale mnoge bitne stvari koje su ostavile traga i u provincijama, bačkoj pogotovo. postoje neke priče i o peštanskim graditeljima instrumenata. nadalje, indikativno je da su svi bački graditelji instrumenata u prvoj polovici 20. st. neslaveni, najčešće madjari... nema tu ni hrvatskih niti srpskih prezimena: truppel, bocan, kudlik, a torma je ustvari torfmann... ili ovaj čija je tema: raab. jedino taj famozni vidaković se umiješao medju njih... e pa svi ovi nabrojani su negdje valjda izučili zanat i stekli majstorsko zvanje. pretpostavljam da je to bilo u pešti ili negdje drugdje u madjarskoj. onda, svi ovi meštri su iz bačke, a ne srema ili banata... a baš u bačkoj živi najviše madjara, više nego u banatu ili srijemu.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit Last edited by _maestro_; 07-07-2009 at 10:28. |
#19
|
|||
|
|||
....da, to je očito, samo je to jako malo istraženo, pogotovo arhive, zapisi, društva, bande, imena...kao da je malo metnuto pod tepih (možda i ne namjerno i u dobroj vjeri) ali meni osobno smeta kad prisvajamo tamburu kao nešto isključivo naše, a tu su svakako najglasniji (ali i najzaslužniji za razvoj) bunjevci-šokci. Oni su je najviše populizirali i prihvatili. Zanimljivo, gajde su skroz zapustili, a gusle da i ne pričamo....
|
#20
|
||||
|
||||
Quote:
http://www.heo.ba/default_opsirnije.asp?IDNovost=96 |
Opcije Teme | |
Način Prikaza | |
|
|