|
|
#201
26-06-2007, 07:10
|
|||
|
|||
Quote:
 )....
|
|
#204
27-06-2007, 12:47
|
||||
|
||||
|
OT?:
U nitrocelulozu se uklapaju razne smole i ulja, ukoliko se lak nanosi u više slojeva ne smije se dodavati sušive komponente ali ako se nanosi u jednom sloju, to je dopustivo. Smole povećavaju sjaj i neka su vrsta punila, viskozitet im je niži od viskoziteta nitroceluloze uz istu koncentraciju i u vezi s tim dodavanjem smola povećava se količina suhe tvari u laku.... ....nastavit će se.
__________________
'Ko nije drvo razumio prvo
pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio... i shvatit će kad tad, da ne zna šta je hlad.
|
|
#207
27-06-2007, 13:34
|
||||
|
||||
|
koriste se prirodne smole, kao damarna i šelak, no u malim količinama. Primjenjuju se modificirane kolofonijske smole, one daju sjaj, olakšavaju brušenje i poliranje.
Primjenjuju se i neke alkidne smole, koje daju laku visoku elastičnost i u nekoj mjeri mogu djelovati kao plastifikatori(nije baš za instrumente) Materijali na osnovi nekih biljnih ulja priređenih za uklapanje u nitrocelulozu daju laku elastičnost. Male količine melaminformaldehidnih smola povećavaju otpornost prema vodi i trajnost sjaja. U slučajevima kada se zahtjeva da lak bude otporan na svijetlo, dodavanjem akrilnih smola dobivaju se tada dobri rezultati. Eto to su samo neki od primjera, gdje većina stoji više za proizvodnju namještaja i sl.
__________________
'Ko nije drvo razumio prvo
pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio... i shvatit će kad tad, da ne zna šta je hlad.
|
|
#209
27-06-2007, 13:52
|
||||
|
||||
|
To bi i ja volio znat?
Mislim da šelak ima tu bitan udio u cijeloj priči kao možda i vrijeme otvrdnjavanja, stari talijanski lak koji onomadd su koristili bio je otporan na promjene temperature, što se zahvaljuje smjesi smole(da, kojih???) Te osobine najmanje pokazuje kolofonij kojeg su najmanje nalazili u starim receptima. Jedna vidljiva karakteristika tih starih lakova je njihova velika topljivost u alkoholu, što je najvažniji dokaz da su se za lakove kao sredstvo rastapanja koristila eterska ulja. Prek ljeta ću pisat diplomski, koji ima malo veze s ovim stvarima pa ću se malo više pozabavit time.
__________________
'Ko nije drvo razumio prvo
pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio... i shvatit će kad tad, da ne zna šta je hlad.
|
|
#210
27-06-2007, 14:01
|
||||
|
||||
|
Quote:
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
|
#211
27-06-2007, 14:02
|
||||
|
||||
|
Dobro je,dakle situacija je sljedeća definitivno su otapali smole u eteričnim uljima,koristili su sandrak,gumi guti i slične stvari dakle zna se koje su smole bile u igri,veći problem je omjer tih komponenti,temperatura i ne znam ni ja šta sve ne,dakle majstorski dio posla.To sve je samo jedna komponenta i tu se rješava nekakvih 20 posto problematike kako napraviti vrhunski instrument ostalo je na majstoru ,drvetu,izradi,poznavanju akustike.Što se tiče ove priče o laku koji je otporan na trzalicu a ne smeta tonu to možete slobodno zaboravit jer je to neizvedivo(izvediv je samo nekakav prosječni rezultat)osim toga furnir se stavlja na tamburu da bi se po njemu sviralo,a kad se pohaba zamjeniš ga i to je to,eto ukratko,drago mi je da se netko interesira za takve stvari
__________________
Glazba je zvonka radost 
|
|
#212
27-06-2007, 17:05
|
||||
|
||||
|
...
Quote:
__________________
...i če mi je teško popevka zvoni....
|
|
#213
27-06-2007, 19:33
|
||||
|
||||
|
Quote:
Shellac se otapa u denaturiranom alkoholu (špiritu) i tako otopljen se nanosi na instrument u puuuuuno slojeva blablabla...  Znači, materijal koji za otapalo koristi alkohol je definitivno neotporan na alkohol. BTW, probah ja raditi polituru, i nije nimalo lako, ali su rezultati jaaaako dobri (čak sam i ja, ovako nevješt, uspio naglancati polituru kao pasja jajca ). Mož'te vidjeti na vratu mojeg basprima 
__________________
Last edited by longee: Danas at 13:37 Tko je lud, ne budi mu zbunjen   Neki znaju što rade, a neki rade što znaju  Quote:
|
|
#214
27-06-2007, 19:45
|
||||
|
||||
|
knjiga D.Brankova
...sadrži celo jedno poglavlje o pripremi i samom šelakiranju! Lepo objašnjen postupak, šta se sme, šta se ne sme, tips und tricks itd...
Zgodna knjiga - da je ima svaki tamburaš kog imalo dublje zanima njegov instrumenat, oruđe za rad, alat, 'lebac... Šta čekate? Još niste poručili???  I tooo još nije sve!
__________________
 Četir' konja debela u pesmu si uprezala ! Četir' strane sveta u pupak si nam uvezala ! Ej, Vojvodino od plača, od đubreta i od kolača, a vere četir', a peta ciganska, a šesta iz tambure riče ! ...galerija slika tambura...klik https://www.facebook.com/ZbirkaTambura
|
|
#215
27-06-2007, 20:30
|
||||
|
||||
|
gazy, slažem se naravno, to je samo mali dio svega.
Evo naškrabat ću nekih specifičnosti spomenutih smola iz dostupne mi literature pa ako ikome pomogne, bit ću sretan.... već je longee nešto napisao pa evo i dodatka: Šelak ...je rezentna smola koja nastaje skrućivanjem izlužine jedne vrste ušiju (Coccus lacca) i drugih vrsta (iz porodice Tachardia), koje žive na mladim grančicama nekog egzotičnog drveća (Croton lacciferus, Ficus indica i dr.), naročito u Indiji i Siamu. Ovi insekti sjedaju u rojevima na njihove grančice i izbojke, sišu iz njih sokove izlučujući pri tome iz svog tijela smolastu tekućinu tamne boje, koja se na zraku skruti u grumenastu sirovinu smolu. Ta smola čini izvornu sirovinu za proizvodnju šelaka, a sadrži 65-80% smolaste supstance, 4-8% šelakovog voska ijoš nekih popratnih tvari(7-18% biljnih i životinjskih dijelova, 2-6% bjelančavina, 0,6-3% organskih boja i 1-4% vode) Smatra se da je šelakova smolasta supstanca prirodni kondenzacijski produkt aleuritinske i jedne dvobazične hidroaromatske kiseline. Da bi se šelak lakše otapao dodaju mu do 3% kolofonija, a da bi tamne vrste dobile svijetli zlatno-žuti ton, dodaju mu do 2% auripigmenta (arsenovog sulfita) Alkoholna otopina ovog šelaka opet vrlo brzo potamni, jer se auripigment taloži, a i sam sloj šelaka tamni na svijetlijim vrstama drva. Ako se auripigmentirani šelak rastali razvija se miris po bijelom luku. Količina kolofonija u šelaku ne bi smjela prekoračiti 3%, ima li ga više, mora se naznačiti. Po obliku razlikujemo zrnasti, ljuskasti, igličasti i pulverzirani šelak, a po drugim podijelama da ne nabrajam od bijelog do tamnog jako puno vrsta. Specifična težina šelaka je 1,02-1,10. Zagrijavanjem kod 60°C on se smekšava, a kod 100°C se tali. Listići dobrog šelaka su prozirni, čisti i sjajni, stisnuti u šaku oni pucketaju i bockaju dlan. Postoji i umjetno proizveden šelak, vrlo sličan prirodnom... Sandarak Sandarak je smola drva Caccostis quadrivalis s područja Sjeverne Afrike i Južne Australije. Gustoća je 1,05-1,1 g/cm3, Talište 110°-145°C, otapa se dobro u etilnom alkoholu, svojstva su slična šelakovim. Kopal Smole biljnog porijekla iz tropskih krajeva. Svojstva im variraju u ovisnosti o području iz kojeg potječu. Iz njih se izrađuju špiritni i uljni lakovi. Filmovi ovih lakova vrlo su rezistentni. Kolofonij Tvrda staklasta smola biljnog porijekla svijetložute do smeđe boje, gustoće 1,09 g/cm3, tališta 60°-70°C, topiva u alkoholu, acetonu, benzolu i djelomično benzinu. Filmovi čistog kolofonijskog laka su krti i neotporni na višu temperaturu, količina suhe tvari im je 60-65%. Inače se kolofonijske smole modificiraju i primjenjuju u proizvodnji drugih lakova(emajli, nitrocelulozni lakovi)
__________________
'Ko nije drvo razumio prvo
pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio... i shvatit će kad tad, da ne zna šta je hlad.
|
|
#217
30-06-2007, 11:05
|
||||
|
||||
|
ivane ti se zaebaeš, ali tvoj kolega bi jednog dana mogao biti barem konzultant-savjetnik majstorima glazbalarima u vezi lakiranja instrumenata.
nikad ne znaš...
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit
|
|
#218
30-06-2007, 16:06
|
|||
|
|||
|
Quote:
|
|
#219
07-07-2007, 22:08
|
||||
|
||||
|
baza podataka majstora violinara...
...Sadrzi i datume rođenja/smrti većine poznatih majstora, jer svi su oni gradili i violine..zanimljivo...dvojica Johan Torma...
http://musicsack.com/PersonFMT_ItemPK.cfm?ItemPK=2236
__________________
Četir' konja debela u pesmu si uprezala ! Četir' strane sveta u pupak si nam uvezala ! Ej, Vojvodino od plača, od đubreta i od kolača, a vere četir', a peta ciganska, a šesta iz tambure riče ! ...galerija slika tambura...klik https://www.facebook.com/ZbirkaTambura
|
|
#220
07-07-2007, 22:37
|
||||
|
||||
|
Quote:
po godištima koja su navedena na ovoj stranici dalo bi se zaključiti da se radi o ocu i sinu. ko zna koji po redu je to primjer da u glazbalarskim familijama otac i sin nose ista imena (bocan lajos, branko grdjan...). naš, tamburaški torma je sigurno onaj stariji. on je navodno pred kraj života otišao u ameriku. možda je i sin otišao s njim i tamo nastavio glazbalarski rad. po ovim podacima još je živ.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit
|
 |
|
|
47
Linearni Mod
